Genesis 30

1Rael ire kembei ni irao be ipeebe Yakop le pikin sa som, tana mataana mburmbur pa toono moori. Mi isu to iso pa Yakop ta kembei. Iso: “Kozo kam leŋ pikin sa. Som, to aŋmeete.” 2Yakop ileŋ sua ki Rael na, keteene malmal. Tona iso: “Wai! Nio ti Anutu be aŋso mi nu kopom? Nio aŋsekaalu pa peebeŋana?” 3To Rael iso: “Ambai. Mi mbesooŋo moori tio Bila imbotmbot i. Kami ma niomru kekeene, bekena ipeebe pio. Naso nio leŋ pikin tomini.”

4Tana Rael iur mbesooŋo moori kini ila ki Yakop ma ziru tikeene. 5Mi Bila kopoono, to ipeebe Yakop le pikin tomooto ta. 6Tabe Rael iso: “Iŋgi Anutu itiiri yo ma leŋ uunu sa isaana som. Pa ileŋ suŋŋana tio mi ikam leŋ pikin tomooto ti.” Tana ipaati be Dan. 7Bila kopoono mini, to ipeebe pikin tomooto toro. 8Tabe Rael iso: “Nio niamru atoŋ moori amparkam siloogo biibi ma aŋlip pini kek.” Tana ipaata pikin zaana be Naptali.

9Lea ire kembei ipeebe pikin mini som, to iur mbesooŋo moori kini Silpa ila ki Yakop be iwe kembei ta kusiini toro. 10Silpa kopoono ma ipeebe pikin tomooto ta, tona Lea iso: “Iŋgi koroŋ ambaiŋana.” Tana ipaati be Gat. 12Timbotmbot mi Silpa, ta mbesooŋo moori ki Lea na, ipeebe Yakop le pikin tomooto toro. 13Tona Lea iso: “Koozi nio menmeen yo biibi. Mi zin moori kar kan ko menmeen zin pio tomini.” Tana Lea ipaata pikin zaana be Aser.

14Indeeŋe mazwaana ki kini wit yembutŋana na, Ruben iwwa pa mokleene mi indeeŋe ke pwoono pakan, to ikam ma ila ki naana Lea. (Koroŋ tina tikamam pizin tomtom be timbel zin pa.) Rael ire, to iso pa Lea ma iso: “Ai, kam leŋ sa imar.” 15Tamen Lea iso pini: “Wae! Nu ta kam ma kusiŋ leleene pio pe som. Mi iŋgi sombe kam lutuŋ koroŋ kini tiŋgi tomini? Ina ko som.” To Rael iso: “Ambai. Nu kam leŋ sa. Mi mbeŋ koozi to Yakop ima ku.” 16Rorou na, Yakop imiili ma ipet kar, to Lea ikoŋuru i mi iso pini ta kembei: “Leŋ. Mbeŋ to nu mar tio. Pa nio aŋgiimu pa ke pwoono ki lutuŋ kek.” Tana mbeŋ na, Yakop ila ki Lea ma ziru tikeene.

17Anutu ileŋ suŋŋana ki Lea, tabe kopoono mini to ipeebe pikin tomooto toro ma iwe lamata pa. 18Lea isu to iso: “Nio aŋur mbesooŋo moori tio ila ki kusiŋ, tanata Anutu ikam leŋ kadoono ambaiŋana ti.” Tana ipaata pikin zaana be Isaka. 19Kaimer to Lea kopoono mini, to ipeebe pikin tomooto toro, ma iwe lamata mi ta pa. 20Mi iso: “Anutu ipomoozo kat yo. Iŋgi be kusiŋ Yakop ipakur yo. Pa aŋpeebe le pikin lamata mi ta kek.” Tana ipaata pikin zaana be Zebulun. 21Mi kaimer na, Lea ipeebe pikin moori ta. Mi ipaata zaana be Dina.

22Kaimer mana, Anutu mataana iŋgal Rael tomini. 23Tana ileŋ suŋŋana kini mi ikam ma Rael kopoono. To ipeebe pikin tomooto ta. Mi isu to iso: “Aa buri! Anutu iziiri koŋ miaŋ ma ila lene kek. 24Mi leleŋ be Merere ikam leŋ pikin tomooto toro.” Tana ipaata pikin zaana be Yosep.

Mbili ki Yakop timasak

25Rael ipeebe Yosep, tona Yakop isu na iso pa Laban ma iso: “Lak. Yok pio be aŋmiili ma aŋla pa toono tio. 26Nu ute: Nio aŋbel uraata biibi pu kek. Tana kam kusiŋ bizin mi lutuŋ bizin ma timar be niamŋan amla. Pa kadoono ta ur pio na, aŋposop ma imap kek.” 27Tamen Laban iso pini: “Wai zoŋ! Nio aŋso ituru tombotmbot. Pa nio aŋute nu ndomom pio ta Merere ikampewe yo i. 28Tana nio leleŋ be zem yo ma la pepe. Sokorei sa ta so lelem pa, na nio ko aŋkam pu mi ituru tombotmbot.” 29Yakop iso pini ma iso: “Nu itum ute tau nio aŋbel uraata biibi pu, mi ina uunu tina ta mbili ku timasak ma tiwe boozo. 30Muŋgu nu lem mbili boozo pe som. Tamen nio aŋmar aŋbot ku, tabe mbili ku timasak ma tiwe boozo kat. Tana nio ta aŋwe zaala pa kampeŋana ki Anutu ta imarmar pu i. Mi ŋiizi na aŋkam uraata pa ituŋ wal tio?” 31To Laban iwi i mini ma iso: “Nu lelem pa sokorei?” Mi Yakop iso: “Kam leŋ koroŋ sa ta buri pepe. Mi parei, ko irao yok pio be aŋla aŋkam leŋ sipsip lutunlutun koskoozoŋan ta boozomen, mi mekmek ŋgaltitiŋan ta boozomen? Ina kadoono tina men ta nio leleŋ pa. Nu sombe yok pa, inako aŋbot mi aŋboro mbili ku mini. 33Beso kaimer, ma re mbili sa ta ka mos toro pa mos ru tana, inako nu ute kembei mbili tana, nio aŋkemi. Tana toto zaala ta kembei. Naso nu ute nio tomtom ki sua ŋonoono men.” 34Laban ileŋ sua ki Yakop mi iso: “O, ina ambai. Ko takam kembei ta so na.”

35Tamen aigule tina Laban imaŋga mi iyo zin mekmek tomooto parrisŋan mi zin mekmek paŋgaara ŋgaltitiŋan mi zin sipsip lutunlutun koskoozoŋan ta boozomen ma iur la ki lutuunu bizin naman be matan pizin. 36To lutuunu bizin tikoki zin mbili tana, mi tipa ma irao aigule tel, to timbotmbot su tana. Mi Yakop, ni mataana pizin mbili pakan ta Laban izem zin su kini na.

37To Yakop isu mi ikam ke namannaman pakan ta mbitiŋan i, mi izekzek tenten kulin bekena tiwe parrisŋan. 38Mi iur se zwor kwon beso zin mbili timar ma tiwin na, tire ke parrisŋan tana. 39Beso zin mekmek timar ma tiwin yok, mi tomooto tino zin paŋgaara igarau pa ke namannaman tana, to tipeebe ŋgaltitiŋan mi parrisŋan men. 40Mi zin sipsip na, Yakop iur zin ma timbot ndel pizin mekmek. Mi indeeŋe ta zin tomooto tikamam be tino zin paŋgaara, to itooro zin ma matan ila kizin sipsip parrisŋan mi koskoozoŋan ki Laban. Ikamam ta kembei, tabe ipamasak mbili kini ma tiwe boozo kat. Mi ikam zin ma timbot ndel pa Laban kini. 41Tana indeeŋe zin mbili tumkatŋan tikamam be tino zin paŋgaara na, Yakop iurur ke namannaman parrisŋan se zwor kwoono. 42Tamen indeeŋe zin mbili koŋkoŋŋan tisombe tino na, itatkewe ke namannaman tana pizin. Tabe molo som mi, Yakop le mbili tumkatŋan men. Mi ki Laban na koŋkoŋŋan. 43Ina zaala tina ta Yakop iwe mbio uunu pa. Ni irao kat pa mekmek, sipsip, mburu, mbesooŋo, kamel, doŋki, mi koroŋ ta boozomen.

Copyright information for MNA